U srijedu 24.11.2010. godine u Barcsu održan je drugi dio aktivnosti vezan na temu klastera. Prvi dio klastera održan je u Kaposvaru u kojem smo upoznati sa mađarskim porođajnim mukama stvaranja klastera koje su se odvijale prije desetak godina. Danas smo mi u toj fazi.
Na okruglom stolu prvo je prezentiran turistički klaster Orfu. Riječ je o pet općina i nekoliko manjih mjesta koje kroz iskorištavanje prirodnih resursa (četiri jezera, prezentaciju najstarijeg mlinskog muzeja, ture spiljama, biciklističke šumske staze ) kroz dodavanje nove vrijednosti i objedinjavanje ponude nudi turistički proizvod pod jednim logom – zaštićenog područja odnosno eko turizma. Kao dodana vrijednost podrazumijevaju se glazbene manifestacije, konjički susreti, susreti visokih škola i dr. Geografsko područje broji 964 stanovnika i ima svu potrebnu infrastrukturu i dobru opskrbu. Klaster ima 163 članice – pravne osobe koje svoje poslovanje obavljaju putem klastera. Ključnu ulogu u vođenju klastera ima klaster managament . Riječ je o stručnim i educiranim djelatnicima za područje financija, organizacije, marketinga i informatike. Manager vodi klaster i presudnu ulogu u donošenju razvojnih odluka. Zanimljivo je primijetiti da je klaster prostorno udaljen svega 16 km od Pečuha. Za ovu činjenicu mnogi bi odmah pomislili da je zato klaster i održiv jer ima u blizini veliki potrošački centar. Međutim managerica Viktorija Horvat ne navodi Pečuh kao tržište kojemu se posvećuju jer s obzirom na blizinu kupci se vraćaju kući što znači da se ne ostvaruje noćenje i dodatna potrošnja. Ciljano tržište i efekti se osjete od udaljenih tržišta. Analizom je dokazano da su glavni potrošači locirani u Budimpešti.
U drugom dijelu slušali smo i komentirali drvni klaster Panon Fa koji posluje više od desetak godina . Prilikom osnivanja klaster je imao 15, a danas iako je kriza ima 139 članova. Svrha klastera je zajednički nastup na stranim tržištima te mu je i najveća briga marketing, informiranje članica, network i pomoć malim poduzećima. Strukturu klastera čine 43% mikro poduzetnici i 30% mali poduzetnici. Klaster posebno radi na razvoju i inovativnosti proizvoda te stvaranju porodice proizvoda koji mogu nositi logo klastera. Kako bi nešto moglo ući u porodicu proizvoda definirano je sustavom vrednovanja koje su zajednički izradili članice klastera koje pripadaju najvišem organu klastera (15 osnivača i naknadno još pridruženih 15 članova odnosno njih 30 koji imaju pravo glasa). Kako bi klaster mogao uspješno poslovati naglašeno je da mora imati kompetentno rukovodstvo koje mora biti i prihvaćeno. Bez aktivnosti članova klaster neće funkcionirati. Mora postojati dugoročno prihvatljiva strategija, a managamentu se mora omogućiti da ju i provodi.
Na okrugom stolu pored mađarskih poduzetnika prisustvovalo je i desetak poduzetnika sa Hrvatske strane u pratnji Vidre – agencije za regionalni razvoj Virovitičko – podravske županije. Slijedeći ciklus okruglih stolova na temu klastera nastavlja se na hrvatskoj strani.
